O nama
O.Š. Bartola Kašića Mostar
P.O. JASENICA
Školske 1912./1913. godine otvorena je i počela sa radom Osnovna škola u Jasenici kod Mostara. O toj prvoj školskoj godini nemamo sačuvanih podataka ni o broju djece, ni o broju učitelja koji su tu radili. Tek za školsku 1913./1914.godinu imamo sačuvanu RAZREDNICU, tj.dnevnik sa podacima o učenicima i učitelju. Te 1913./1914. godine u školu je upisano 65 učenika sa područja Jasenice, Baćevića i Slipčića. Iz Jasenice je bilo 26 učenika, Baćevići 20, i Slipčića 19 učenika.
Po vjeri je bilo sljedeće: srpskopravoslavne vjere 23 učenika, muslimanske vjere 1, rimokatoličke vjere 41 učenik.
Škola je na svom pečatu imala tekst: DRŽAVNA OSNOVNA ŠKOLA JASENICA – SREZ MOSTARSKI ispisan ćirilicom i latinicom.
Razrednica je pisana latinicom. Prvi učitelj školske 1913./14. godine bio je Svetozar Subotić do 24.03.1914. god., a zamijenio ga je Stojan Jakovljević. Sin učitelja Stojana Jakovljevića Milivoj, rođen 1906.god. došao je sa ocem učiteljem Stojanom iz Humca 24.03.1914. god. gdje je vjerojatno i radio.
Dosta učenika je upisano u I. i II.razred u desetom i jedanaestom mjesecu. Školska 1913./1914. god. je završilo 41učenik, a tijekom školske godine ispisano je 26 učenika, a od toga broja je 16 djevojčica. Ovih 26 učenika je skupilo puno neopravdanih sati pa nisu ni ocijenjeni na kraju školske godine.
Predmeti koji su bili u prvoj i drugoj školskoj godini su:
Nauka o vjeri, početna stvarna nastava, srpsko-hrvatski jezik, račun, pjevanje i gimnastika.
Ocjene iz pojedinih predmeta : vrlo dobar (1), dobro (2), dovoljno (3), nedovoljno (4).
Ocjene iz vladanja: vrlo dobro, dobro, prilično, loše.
Učenici su bili različitog godišta. Najstariji je bio učenik Muhamed Buljko, otac Omer rođen 1899.god., imao je 14.godina. Najmlađi učenik je Milivoj Jakovljević otac Stojan, mjesni učitelj rođen 1906.god. Ostali učenici su imali 9 i 10 godina. Školska godina je počinjala 1.rujna i trajala do 30.lipnja.
Prvi učenici u Osnovnoj školi Jasenica:
1. Aničić Ilija – Jasenica 2. Arapović Pero – Slipčići
3. Arapović Martin – Slipčići 4. Arapović – Slipčići
5. Buljko Muhamed – Jasenica 6. Blažević Stojan- Slipčići
7. Blažević Tomo – Slipčići 8. Blažević Ruža – Slipčići
9. Blažević Mile – Slipčići 10. Blažević Gavro – Slipčići
11. Blažević Jelka – Slipčići 12. Blažević Stipan – Slipčići
13. Blažević Ilija – Slipčići 14. Delić s.Frane – Jasenica
15. Delić N.Frane – Jasenica 16. Aničić Doma – Jasenica
17. Drmać Iva – Jasenica 18. Drmać Šima – Jasenica
19. Drmać Delfa – Jasenica 20. Dugandžić Stojan – Slipčići
21. Đokić Jozo – Slipčići 22.Janjić Mile – Slipčići
23. Gašić Stana – Baćevići 24. Gole Dušan – Baćevići
25. Ilijić Gospava – Slipčići 26. Golo Stanko – Baćevići
27. Golo Ratko – Baćevići 28. Konstatinović Dušan – Baćevići
29. Kožulj Ivan – Jasenica 30. Krlagić Dragica – Jasenica
31. Filipović Anđelko -Jasenica 32. Filipović Luka – Jasenica
33. Filipović Nikola – Jasenica 34. Margeta Ruža – Slipčići
35. Marić Vinko – Slipčići 36. Miljko Ilija – Slipčići
37. Miljko Mate – Slipčići 38. Miljko Mijo – Jasenica
39. Miljko Stanko – Jasenica 40 .Lovrić Iva – Jasenica
41. Savić Branko – Baćevići 42. Savić Vasa – Baćevići
43. Smiljanić Marko – Jasenica 44. Smiljanić Nikola – Jasenica
45. Smiljanić Janja – Jasenica 46. Sudar Vaso – Baćevići
47. Sudar Nikola – Baćevići 48. Sudar Đuro – Baćevići
49. Sudar Jelena – Baćevići 50. Sudar Ljuba – Baćevići
51. Sudar Stana – Baćevići 52. Škoro Jovanka – Baćevići
53. Škoro Zorka – Baćevići 54. Škoro Nikola – Baćevići
55. Škoro Desanka – Baćevići 56. Škoro Danica – Baćevići
57. Škoro Stojan – Baćevići 58. Škoro Milan – Baćevići
59. Škoro Sapaso – Slipčići 60. Vidović Ilija – Raška Gora
61. Škoro Danilo – Slipčići 62. Čule Mate – Jasenica
63. Jakovljević Milivoj – Jasenica 64. Bevanda Ivan – Jasenica
65.Bošnjak Jozo – Jasenica
Zanimljivo je napomenuti da učenik Ilija Vidović nije iz Jasenice nego iz Raške Gore i zabilježeno je da „stanuje u Vidović Zorke, kume, u Gornjoj Jasenici“.
Za vrijeme austrougarske vladavine u BiH, popis stanovništva je izvršen 1879., 1885., 1895., 1910. god., dakle 4.popisa. Prema prvom popisu 1879.god. Jasenica je imala 279 stanovnika (katolici 238, pravoslavni nema, muslimani 41)
Slipčići su 1789. god. imali 449 stanovnika (katolici 361, pravoslavni 60, muslimani 28)
Baćevići su 1789. god. nisu imali ni jednog stanovnika, tek 1895. god. su imali 229 stanovnika (pravoslavni 213, katolici 16)
Rodoč je imao 1789. god. 239 stanovnika (katolici 223, pravoslavni ništa, muslimani 16)
Zadnji popis stanovništva koji je austrougarska vlast obavila 1910.godine daje sljedeće pokazatelje:
Jasenica je 1910.godine imala 575 stanovnika (katolici 497, pravoslavni nema, muslimani 78)
Slipčići su 1910. godine imali 659 stanovnika (katolici 549, pravoslavni 110, muslimana nema).
Baćevići su 1910. godine imali 285 stanovnika (katolici 15 pravoslavni 270, muslimana nema).
Rodoč je 1910.god. imao 476 stanovnika (katolici 460, pravoslavni 1, muslimana 15)
U periodu austrougarske vladavine radila je Narodna osnovna škola u Jasenici gdje su išli učenici iz Slipčića i Baćevića, a učenici iz Rodoča su išli u Mostar kod časnih sestara.
Materijalni položaj učitelja za vrijeme austrougarske vladavine u BIH je bio vrlo loš. Treba istaći činjenicu da je položaj učiteljica bio još teži, jer je prema zakonskim odredbama učiteljice osnovnih škola nisu mogle da se udaju. Udajom im je automatski prestajala služba.
Za vrijeme I.svjetskog rata 1914.-1918.god. nemamo podatke da li je osnovna škola u Jasenici radila ili je bila zatvorena. Na području Hercegovine nije bilo otvaranja novih škola za vrijeme I. svjetskog rata. Neke su škole bile zatvorene zbog odlaska učitelja u rat.
Oni su radili u Osnovnoj školi Jasenica u Jasenici, dočekivali i ispraćali generacije:
1.Svetozar Subotić1913./1914.godina 24.Maja Miljko
2.Stojan Jakovljević1914./1915.godina 25.Dario Gulin
3.Zorka Ćerekić1927./1928.godina 26.Jović Mara
4.Mirko Tomi 27.Vesna Trogrlić
5.Smilja Perin1937./1938.godina 28.fra.Blago Mabić
6.Umica Ćišić 29.Elvira Mijan
7.Muhamed Kalajdžić1938./1939.godina 30.Mario Rozić
8.Darinka Marsenić1945./1946.godina 31.Smoljan Nikica 1940./41
9.Krešimir Zubac 32.Ćetković Milica 1940./41
10.Milica Ćetković 33.Kovačeva Pauna 1928./29
11.Sonja Konrad
12.Željka Kovačević
13.Emilija Marić
14.Danica Kovačević
15.Dijana Šanje
16.Finka Raspudić
17.Čusto Belkisa
18.Filipa Raič
19.Jagoda Kozarić
20.Mara Zadro
21.Vasilija Mujić
22.Vida Brkić
23.Jadranka Alikafić
Osnovna Škola Slipčići – Učitelji
1. Matija Perva 8. Tahir Idrizović
2. J.Glamuzina 9. Mirjana Kovačević
3. Radoslav Pejičić 10. Ivan Federici
4. Asima Hadžiomanović 11. Nera Đinović
5. Ivana Arapović 12. Zehra Kurtović
6. Vera Soldo 13. Zdravka Bevanda
7. Mira Kordić
Osnovna Škola Baćevići – Učitelji
1 .Omer Đozlić1971.god.
2. Tomo Izvezić
3. Mirjana Kovačević
Osnovna škola Slipčići – spremačice
1. Đogić Luca 2.Arapović Mirjana
Osnovna škola Jasenica – spremačice
1. Filipović Stojka 2.Planinić Iva
3. Brkić Vida 4.Jurić Anka
5. Delić Ornela
Osnovna škola Baćevići – spremačice
1.Sudar Jadranka
Osnovna škola Rodoč u Rodoču počela je sa radom nakon drugog svjetskog rata u privatnoj kući, vlasnika Laze Golubovića, u trajanju od trio mjeseca, do završetka školskog objekta koji se nalazio u krugu kasnije izgrađene tvornice „Soko“. Prema kazivanju prvih polaznika škole, prvi učitelji su bili Đoka Šotrić i Čedo….. Upravitelj škole je bio Nazif Oručević. U arhivi škole sačuvani su zapisnici o radu škole od 03.09.1953.god.
Na pečatu škole pisalo je:
NARODNA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA,
NARODNA OSNOVNA ŠKOLA RODOČ,
SREZ MOSTARSKI.
Te školske 1953./54. godine radila su dva učitelja: Nazif Oručević i Đemo Palić u kombiniranom odjelu. Nazif Oručević je vodio I.- III.razreda, a Đemo Palić II.-IV. razreda, s tim da je dužnost upravitelja obnašao Nazif Oručević.
U dokumentu stoji: “Danas, tj. 03.09.1953. god. počinje redovna nastava u svim odjeljenjima ove škole.
Nastavnici trebaju uložiti maksimalno truda i volje da od povjerene nam djece stvorimo dobre građane naše socijalističke zajednice.
Na nastavu treba dolaziti redovno i to bar deset minuta prije početka „časa“.
Nastava će se održavati za prijepodnevna odjeljenja od 8,00 sati, a u smislu akta Narodnog odbora. Kod djece razvijati smisao za čistoću.
Dalje stoji:“Da bi se postiglo bolje znanje u pisanju oba pisma određuje se da učenici pišu i domaće i školske zadatke (koji se vježbaju u školi), sedmicu dana jednim, a sedmicu dana drugim pismom.)“
Prema aktu Narodnog odbora grada Sekretarijat za prosvjetu br: 15078./53. od 10.ovog mjeseca svaki nastavnik treba da poruči točan broj listova „Glas pionira“ i „Vesele sveske“. Pretplata za mjesec iznosi 10.dinara.“
Po završetku I.svjetskog rata 1918. god. škola je nastavila sa radom pod nazivom „Državna narodna škola u Jasenici na Jasenici“. Radila je do početka drugog svjetskog rata 1941. god. Brojno stanje učenika je bilo sljedeće:
1931./32 godina I. i II. razred 54 učenika
1935./36. godina 48 učenika
1937./38.II. i IV. razred 61 učenik
1938./39.III. i IV. 76 učenika
1940./41.II. i III.razred 53 učenika
1945./46.II.,III.i IV. 91 učenik (muški 58.,ženski 33.)
1946./47.
1947./48. II. razred 32 učenika
Osnovna škola Rodoč je do školske 1960./61.godine radila kao četverogodišnja škola. Tek od školske 1961./62. god. uvodi se peti razred i to dva odjela. Zbog nedostatka prostora škola je radila u tri smjene. Iz sačuvane dokumentacije je vidljivo da se škola brinula o učenicima.
Navodimo primjer: “U nedjelju 17.12.1961. god. održat će se sjednica Školskog odbora i Nastavničkog vijeća, a počinje u 9,00 sati u školi.
Dnevni red sjednice:
1. Proslava Dana Armije, Nove godine i dijeljenje paketa.
2. Ljetovanje djece.
3. Školska kuhinja
4. Analiza uspjeha i rada u odjeljenjima.
5. Pregled djece.
Još jedna zanimljivost: “U nedjelju u 11,00 sati ispred hotela „Soko“ poći će Štafeta „Sokola“. Potrebno je da sva djeca prisustvuju sa svim nastavnicima. Djeca trebaju biti čisto obučena sa kapama i maramama a trebaju da donesu malo cvijeća. Djeca iz Kolonije odlaze u Mostar na glavnu štafetu. Vode ih nastavnici: Ilduza Ustamujić Musa, Alija Žuljević, Smiljka Rogić.“
Sve se ovo događalo u zgradi škole u krugu „Sokola“ .Tek školske 1962./63. godine škola se preseljava u novu školsku zgradu u naselju Rodoč gdje i sada radi.
OTVARANJE NOVE ŠKOLSKE ZGRADE U RODOČU – 09.09.1962.GOD.
„Dana 09. septembra 1962. god. ova školska zgrada je na vrlo svečan način predana Školskom odboru i nastavničkom kolektivu. Izvršene su i sve pripreme za ovu svečanost“.
Tako je Osnovna škola Rodoč prerasla u osmogodišnju školu i njen novi naziv je Deveta osnovna škola Mostar.
Škola, njen vanjski i unutarnji dio odavao je izvanredan izgled. Rano ujutro, 09.09.1962. god. već su se počeli skupljati roditelji i učenici. Vojna muzika je uveseljavala prisutne. Svuda je bilo prisutno oduševljenje.
Izvodi iz Ljetopisa škole
Nakon svečanog otvaranja škola je počela sa radom da bi školsku zgradu u prosincu 1962.god. zadesila velika nesreća. U školskom ljetopisu piše: “Trećeg decembra 1962.god., duvao je strahovit vjetar koji je odnio krov sa školske zgrade. Odmah su poduzete sve mjere da se šteta popravi, ali je zbog prokišnjavanja nekih učionica nastava prekinuta četiri dana.“
Te školske 1962./63. godine upisano je u I.b razred 42 učenika. Čak je 5 učenika prvog razreda upućeno da ponavlja razred.
Četvrti „a“ razred je imao 33 učenika, a 2 učenika su upućena na ponavljanje razreda.
Peti „a“ odjel imao je 38 učenika, a šest učenika je upućeno da ponavlja razred. Odjel sedmi „b“ imao je 23 učenika a 7 učenika je upućeno na ponavljanje razreda. Kriteriji ocjenjivanja su bili veoma strogi. Srednja ocjena po predmetima kretala se od 1.82 (fizika) do 3.45 (likovna kultura).
Školska 1978./79. god. je imala 23 učenika ponavljača. Školska godina je počinjala 1.09. i trajala do 20.06. što je 215 radnih dana.
Zimski raspust je bio od 15.siječnja do 6.veljače i trajao je tri tjedna.
Subote su bile radne. Napominjemo da učenici danas imaju 175 radnih dana, znači 40 radnih dana manje idu u školu.
Spomenut ćemo nastavnike koji su te 1962.god. u novoj školskoj zgradi predavali u višim razredima od V. do VIII.razreda:
- Balić Mubera – srpsko-hrvatski jezik
- Milosavljević Danica – njemački jezik
- Golner /Bošnjak/ Marija- biologija- kemija
- Anđelković Mirče – fizika
- Džeferović Kasim – matematika
- Džinović Fatima – historija i geografija
- Krivokapić Milutin – općetehničko obrazovanje
- Dević Petar – fizičko vaspitanje
- Vila Memnuma –Bogdanić – likovno vaspitanje
- Vidović Konrad –muzičko vaspitanje
Učitelji koji su 1962./63.god. radili u novoj školskoj zgradi:
1.Krpo Šerifa 2. Salih Skikić
3. Enita Ivanišević 4. Natalija Jurovicki
5. Zehra Kurtović 6. Zdravka Merdžo
7. Smilja Rogić 8. Ilduza Ustanmujić
Nastavnički kolektiv je bio vrlo vrijedan i aktivan te 1962./63. školske godine učenici Va i V b razreda su bili u posjeti Ložionici u cilju upoznavanja parne mašine. U prosincu 1962.god. školu je posjetilo Omladinsko pozorište iz Skoplja i za đake izvelo predstavu; 22.12. održano predavanje o značaju tog datuma, predavanje održao kapetan avijacije Đorđe Tuseljković, učenici tog dana posjetili aerodrom; svečano proslavljena Nova 1963.godina;
8.mart – Dan žena je svečano proslavljen; učenici viših razreda posjetili kino „Soko“; učenici nižih razreda posjetili Pozorište lutaka, učenici sa nastavnicima prisustvovali mitingu povodom organizovanja lokalne štafete.
Dana 21.05.1963.god. učestvovali smo na svečanoj paradi na Vojnom aerodromu. Nastavnički kolektiv je organizirao ekskurziju u Metković, Čapljinu i Opuzen u čast Dana škole, 21.05.
Važan događaj za našu školu je godina 1975. U školskom ljetopisu je zabilježeno:
„Dana 18.01.1975.god.donesena je Odluka na sjednici Nastavničkog vijeća da se početkom drugog polugodišta tj. 06.02.1975.god. useli u novi dio zgrade i da se pređe na rad u dvije smjene kao i da se uvede kabinetska nastava.
Također je donesena Odluka da se svečano useli u novu zgradu na Dan oslobođenja Mostara 14.02. Kupljen je potreban inventar i učila.
Dana 14.02.1975.god. izvršeno je svečano otvaranje nove školske zgrade koja ima 6 novih, lijepih učionica.
Na svečano otvaranje novog objekta pozvano je 130 gostiju i roditelja učenika škole.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici SO Mostar, Općinskog komiteta, Vojne gimnazije, Aerodroma, predstavnici svih osnovnih škola, Pedagoške akademije i izvođača radova. Zvanice je pozdravila učenica VI.razreda Marijana Drobnjak, a zatim je govorio direktor škole Stojan Bošnjak.
Zgradu je otvorio predsjednik Mjesne zajednice medicinski radnik Ivan Glibo.
Školske 1978./79. godine škola je počela rad u petodnevnoj radnoj sedmici na osnovu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i uz suglasnost sa prosvjetnim organima SO Mostar.
BROJNO STANJE UČENIKA I USPJEH UČENIKA
Prema podacima iz arhive škole brojno stanje učenika školske 1974./1975. god. je sljedeće. Napominjemo da se u sastavu Centralne škole u Rodoču bila četvororazredne škole u Jasenici, Baćevićima i Slipčićima.
Osnovna škola u Jasenici je brojala 114 učenika:
U I. razredu 26 učenika,
U II. razredu 24 učenika,
U III. razredu 33 učenika
U IV. razredu 31 učenik
Osnovna škola u Baćevićima je imala 33 učenika:
u I.razredu 7 učenika, u II.razredu 10 učenika,
u III.razredu 6 učenika u IV.razredu 10 učenika
Osnovna škola u Slipčićima je imala 33 učenika:
u I.razredu – 7 učenika
u II.razredu – 12 učenika
u III.razredu – 8 učenika,
u IV.razredu – 6 učenika
U Centralnoj školi u Rodoču stanje je sljedeće:
I a, I b, I c; – 95 učenika
II a, II b, II c – 99 učenika
III a, III b, III c -88 učenika
IV a, IV b, IV c – 106 učenika
V a, V b, V c, V d, V e – 148 učenika,
VI a, VI b, VIc – 92 učenika
VII a, VII b, VII c, VII d – 126 učenik
VIIIa, VIII b, VIII c, VIII d -131 učenik
Ukupno u cijeloj školi 1065 učenika i to je najveći broj učenika u povijesti škole. Škola je imala 11. učionica i prateće prostorije pa se nastava održavala u 3 smjene. Tek 1975.god. je dograđen drugi dio školske zgrade sa 5.učionica i prostorijom za smještaj knjižnice.
Godine 1979.ukinuta su područna odjeljenja u Baćevićima i Slipčićima zbog malog broja učenika. Učenici iz Baćevića išli su u O.Š.Salko Pezo, a iz Slipčića u O.Š.Kruševo.
Od prelaska u novu školsku godinu zgradu 1962. god. učenici su skidali obuću i obuvali čistu iz razloga čuvanja čistoće. Tek od školske 1972./1973. god. ukinuto je izuvanje učenika.
Sljedećih desetak godina broj učenika je stalno opadao, da bi školske 1983./1984. god. iznosio 917.učenika.
U prvom razredu je bilo 130., drugog razreda 102. učenika, treći-120 učenika, četvrti razred 121.učenik., petog razreda 117.učenika, šestog 123. učenika, sedmi razred 106, osmi 98. učenika, ukupno 917. učenika u školi. Učenici koji su imali jednu ili dvije slabe ocjene,organizirana je produžena nastava na kojoj su mogli popraviti ocjenu. Razred je ponovilo 18.učenika.
ODVIJANJE NASTAVE U RATNIM (NE)PRILIKAMA 1991.-1995.
Školska 1991./1992. god. bila je iznimno teška. U mjesecu rujnu 1991.god. na područje Jasenice i Rodoča došli su „rezervisti“ JNA i odmah se postavilo pitanje redovnog pohađanja nastave. U mjesecu listopadu je prekinuta nastava zbog pogoršane sigurnosne situacije u naselju po zaključku IO SO Mostar od 02.10.1991.god.
U mjesecu studenom 1991.god. ponovno je došlo do prekida nastave od 19.11. do 28.11.1991.god.
U siječnju 1992.god. dužnost ravnatelja škole preuzima Vladimir Marijanović.
U travnju 1992.god. se pogoršala sigurnosna situacija pa je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine donijelo Uredbu da se školska 1991./92. godina završi 06.travnja 1992. god. zbog ratnih djelovanja na području Republike.
U srpnju i kolovozu 1992. god. su se održale sjednice Učiteljskog vijeća i uvedeno je dežurstvo od po dva nastavnika u školskoj zgradi u Rodoču.
Rujan, listopad, studeni i prosinac 1992. god. trajao je prekid nastave zbog ratnog stanja. Taj prekid je nastavio i u siječnju i veljači 1993.god.
U travnju 1993. god. počela je nastava sa reduciranim Nastavnim planom i programom u Mjesnom uredu Rodoč i u crkvi u Jasenici. To se radilo sa čestim prekidima nastave.
U rujnu 1993./94. god. počela je nastava u Mjesnom uredu Rodoč I. i Rodoč II.
U svibnju 1994. god. učenici su se vratili u školsku zgradu i tu su održavane sjednice Učiteljskog vijeća.
Nastava u školskoj 1994./95. godini je počela 5.rujna 1994.god.u prostorijama škole i upisano je 423 učenika.
Završetkom ratnih djelovanja na ovom području školska zgrada je ostala devastirana, opljačkana, pa se pristupilo poslovima da se školska zgrada obnovi.
Odjel za obrazovanje i kulturu Uprave Europske Unije, Odjela za prosvjetu i kulturu i šport Općinskog vijeća Mostara i Javno poduzeće za obnovu i izgradnju potpisali su Ugovor o obnovi Devete osnovne škole u Rodoču u zapadnom dijelu Mostara.
Ukupni troškovi izvođenja radova iznosit će 183.000,00 DEM. Obnova će početi 27.veljače 1995.god., a planirano je da traje do kraja travnja 1995.god.
U mjesecu lipnju 1995.god. završena je sanacija Devete osnovne škole i na prigodnoj svečanosti to je obilježeno.
Od školske 1994./1995. god. pa do školske 2004./2005. godine nastavio se trend smanjenja broja učenika. Te školske 2004./2005.god.u školu je upisano 509 učenika.
U Rodoču je stanje sljedeće:
I. razred 52 učenika II. razred 43 učenika
III. 59 učenika IV. razred 56 učenika
Ukupno od I.-IV.- razreda 220 učenika
U predmetnoj nastavi od V. – VIII.razreda bilo je 210 učenika
Ukupno učenika 509 raspoređenih u 20 odjela. Nastavu u prvom razredu pohađalo je 79 učenika, u drugom 64, trećem 81, četvrtom 75, petom 61, šestom 46, sedmom 50, osmom 53.
Ukupno učenika školske 2004./2005.god. bilo je 509. U školi je ukupno radilo 43 djelatnika, od toga 30 nastavno osoblje i 13 ostalih.
U kratkom pregledu o radu škole došli smo do današnjeg dana i školske 2011./2012. godine. Potrebno je istaknuti nekoliko realiziranih projekata, koji su poboljšali uvjete rada u školi, kao što su:
– sanacija krova škole i uređenje unutarnjeg prostora, zamjena dotrajalih otvora na školskim objektima, izgradnja vanjskog školskog igrališta sa potrebnim sadržajima, izgradnja centralnog grijanja u Rodoču i Jasenici, opremanje škole potrebnim učilima i opremom, sanacija školskog objekta u P.O. Jasenica, te napokon – početak radova na izgradnji školske športske dvorane.
Godine 2008./2009. god. uvedeno je devetogodišnje obrazovanje, a ove godine ispraćamo zadnju generaciju četvrtih razreda koji su se školovali po osmogodišnjem sustavu školovanja.
U sljedećem dijelu iznosimo brojno stanje učenika i djelatnika škole za školsku 2008./09. godinu.
Prvi razred devetogodišnje – 46 učenika
Drugi razred 45 učenika
Treći razred 47 učenika
Četvrti razred 27 učenika
Četvrti razred 66 učenika
Peti razred 42 učenika
Šesti razred 57 učenika
Sedmi razred 56 učenika
Osmi razred 71 učenik
Ukupno učenika 457
Odgojno-obrazovni rad u školi obavlja 36 nastavnika, pet stručnih suradnika i 8 djelatnika na održavanju čistoće, što je ukupno 49 djelatnika. Osam djelatnika nema punu nastavnu normu, pa dopunjavaju normu u drugim školama.
UPISNO PODRUČJE ŠKOLE
Upisna područja škole su naseljena mjesta Rodoč, Jasenica i Baćevići. Centralna škola je smještena u Rodoču. Tu je nastava organizirana za učenike od V.-VIII. razreda sa čitavog upisnog područja, te od I. do IV. razreda za naselja Rodoč i Gornja Jasenica. Za učenike od I. do IV. razreda iz Donje Jasenice i Baćevića nastava se organizira u Područnom odjelu Jasenica u Donjoj Jasenici. Zbog udaljenosti od kuće do škole mora se organizirati prijevoz te u ovoj školskoj godini prijevoz koristi 221. učenik.
NAZIVI ŠKOLE
Sadašnja škola utemeljena je davne 1946.godine, mijenjala je naziv u svom povijesnom tijeku šest puta. Kada je počela sa radom u zgradi u krugu SOKOLA 1946. godine zvala se NARODNA OSNOVNA ŠKOLA RODOČ, da bi 1957.god. dobila naziv ŠESTOGODIŠNJA ŠKOLA RODOČ. godine 1960. postaje OSNOVNA ŠKOLA RODOČ.
Preseljenjem u sadašnju zgradu 1962. godine dobiva naziv DEVETA OSNOVNA ŠKOLA RODOČ, da bi 1975. god.,dogradnjom školske zgrade dobila naziv OSNOVNA ŠKOLA FRANJO KLUZ RODOČ. Taj naziv je bio sve do 1992. godine kad postaje ponovno DEVETA OSNOVNA ŠKOLA RODOČ. Godine 1996.god. dobiva naziv OSNOVNA ŠKOLA BARTOLA KAŠIĆA MOSTAR.
– O Bartolu Kašiću –
Isusovac Bartol Kašić jedan je od najznačajnih velikana i najplodniji pisac 17.stoljeća. Cijeli svoj život od rođenja u Pagu 1575.god. do smrti u Rimu 1650.god., posvetio je Bogu te kulturnom i duhovnom dobru svoga hrvatskog naroda, koji je upravo tada proživljavao jedan od najtežih razdoblja svoje povijesti. Po svom RJEČNIKU i GRAMATICI je prvi hrvatski jezikoslovac, on je plodan pjesnik i pisac, prevoditelj BIBLIJE i RITUALA RIMSKOG, vrstan teolog i jedan od prvih slavista, veliki misionar.